Transformiranje jadranskog kozmosa: otočnost, povezanost i glokalni identiteti predrimske Dalmacije
Voditeljica projekta: Marina Ugarković (Institut za arheologiju)
Istraživačka grupa: Rudolph Alagich (Sveučilište u Sydneyu, Australija), Lilian de Angelo Laky (Sveučilište u São Paulu, Brazil), Antonela Barbir (Institut za arheologiju), Charless Barnett (Macquire sveučilište, Syndey, Australija), Marko Bibić (Sveučilište u Zadru), Martina Čelhar (Sveučilište u Zadru), Pio Domines Peter (Sveučilište u Zadru), Ivanka Kamenjarin (Muzej grada Kaštela), Ana Konestra (Institut za arheologiju), Martina Korić (Institut za arheologiju), Jelena Marohnić (Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu), Sara Popović (Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli), Eduard Visković (Sveučilište u Zadru)
Trajanje projekta: 1. veljače 2021.- 31. siječnja 2026.
Financiranje: Hrvatska zaklada za znanost
Institucija nositelj projkta: Institut za arheologiju
Sažetak
Promišljajući o Jadranu kao geografskom i kulturnom prostoru oblikovanom društvenih akterima, projekt teži postavljanju novih temelja sagledavajući otočnost, povezanost i formiranje glokalnih identiteta predrimske Dalmacije (posljednje tisućljeće pr. n. e., s fokusom na 4. do 1. st. pr. n. e.). Kao jedno od najdinamičnijih razdoblja u razvoju ove regije, njezina "protopovijest" obilježena je osnivanjem grčkih otočkih apoikija i njihovim kulturnim ispreplitanjem s lokalnim zajednicama. Projekt ima za cilj preispitati kulturno-povijesni narativ u kojemu se Grci promatraju kao "superiorni", a lokalno stanovništvo kao "pasivni primatelji" u kulturnim razmjenama tijekom ovoga razdoblja, uzimajući u obzir suvremene teorijske perspektive u arheologiji i društvenoj antropologiji. Uklopljen je u opći postkolonijalni pristup i integrira pojmove isprepletenosti te perspektivu proučavanja aktivne uloge materijalne kulture tijekom njene proizvodnje i korištenja. Fokus će biti na otoku Hvaru, posebno na dvije njegove najveće zajednice, grčkoj koloniji Faru i lokalnom Hvaru, uspoređujući ih s drugim otočnim i kontinentalnim dinamičnim zajednicama. Ključni će se podaci prikupiti proučavanjem više međusobno povezanih aspekata materijalne kulture i društvene prakse, kao i primjenom inovativnih i najsuvremenijih interdisciplinarnih metodologija. Takav će se set podataka koristiti za stvaranje iznijansiranije interpretacije specifičnosti grčkih gradova u Dalmaciji, kao i za analizu raznolikih i složenih obrazaca korištenja i aproprijacije na dalmatinskim lokalitetima i osporavanje postojećih kulturno-povijesnih narativa o jednostranom "širenju" grčkih utjecaja. U potrazi za odgovorom na to kako su kulturni predlošci selektivno usvojeni i adaptirani kako u „lokalnom“ tako i „kolonijalnom“ kontekstu, cilj ovog projekta jest provjeriti hipotezu da su Hvar i Dalmacija složene multikulturne zajednice u kojima su društveni akteri i materijalna kultura igrali različite aktivne uloge.
